MIKLOUŠIĆ, TOMAŠ
Bio: Tomo Mikloušić (Miklouschich) (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) je hrvatski (kajkavski) pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osoba književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika. Rođen je od oca Josipa Mikloušić i majke Katarine Antonije Bohema. Studirao je u Gornjom Gradu na gimnaziji, filozofiju na zagrebačkoj akademiji i teologiju u Pešti. Godine 1790. je radio u Zagrebu kao vjeroučitelj, a nakon Mlade mise na Jastrebarskom. 12. siječnja, 1791. obavljao je u zavičaju pod Okićem i na Plešivici, a potom u Stenjevcu, službu kapelana. Od 1795. do 1805. godine, službovao je kao profesor gramatike i poetike na Arhigimnaziji. A od 1805. do 1831. godine, bio je župnik u Stenjevcu, te u lipnju 1831. premješten je, možda i na vlastitu želju, u svojstvu župnika i vice arhiđakona na Jastrebarsko, gdje je umro.
Djela: Bio je urednik i suradnik Horvatskog kalendara te nakladnik Stoletnog kalendara (1819.). Tomaš Mikloušić je naročito poznat kao nakladnik i obrađivač izvornih i prevedenih kajkavskih dramskih tekstova. Maksimilijan Vrhovec, zagrebački biskup izabrao je Mikloušića, da on prevede Bibliju na kajkavski jezik, jer Vrhovec je bio pod konac njegovoga života. Mikloušić je tada tražio, da ga biskup imenuje kanonikom, ali Vrhovec je umro. Ne zna se je li Mikloušić preveo knjige Svetoga pisma na kajkavski, kao što su prevodili Ivan Birling, Stjepan Korolija, Ivan Nepomuk Labaš i Ivan Rupert Gusić nekoliko knjiga, ali ima evanđelistar Chtejenya y evangeliumii iz 1831. godine. Nasuprot, rođak Mikloušića, Ignac Kristijanović produžio je prevođenje kajkavske Biblije. Jedan od posljednjih zagovornika kajkavskoga narječja kao književnoga jezika. Bio je među prvim hrvatskim biografima. Danas se po njemu zove dramska družina (Gradsko kazalište Jastrebarsko).
Lit: »Mikloušić, Tomaš« u Hrvatska enciklopedija. Ur. August Kovačec. Sv. 7. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005.